AUSTRIJA

Vjeronauk u školama Austrije ima dugu tradiciju. Potpuno je bio ukinut tijekom nacistièkog režima. Godine 1945. vjeronauk je vraæen u sve državne škole.
Vjeronauk je obvezan predmet u školi. Ostvaruje se dva sata tjedno tijekom školovanja. Roditelji djece mlaðe od 14 godina mogu tražiti izuzeæe od vjeronauka (7 %).
Dok je za djecu osnovne škole obvezan predmet, za srednjoškolce je vjeronauk u Austriji izboran predmet.
Osim vjeronauka u školama, u svim se austrijskim župama (crkvenim zajednicama) ostvaruje župna kateheza.

BELGIJA

U Belgiji postoje dvije vrste srednjih škola – državne i katolièke. Katolièke srednje škole pohaða oko 60 % mladih.
U katolièkim je školama vjeronauk obvezan (dva sata tjedno). U državnim školama uèenici biraju izmeðu nastave religije (katolièke, protestantske, hebrejske ili islamske) ili nekonfesionalne etike.
Svrha je vjeronauka suoèavanje mladih s istinskim životnim problemima, posebno s problemom smisla života. Vjeronauk želi potaknuti osloboditeljsko djelovanje u svijetu u duhu vjere.


FRANCUSKA

Francuska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema vjeronauk u školama (slièno kao i nama susjedna Slovenija).
Odgovor na pitanje, zašto u Francuskoj nema vjeronauka u školama, nalazi se u prošlosti. Rijeè je o dogaðaju Francuske relovucije (18. st.) i odvajanju države od Crkve (religije).
Premda vjeronauk postoji samo u katolièkim školama, u državnim školama postoji jedan slobodan dan u tjednu (najèešÃ¦e srijeda) za izvannastavne aktivnosti, meðu njima i vjeronauk (slobodan izbor).
Posljednjih desetak godina u Francuskoj se ozbiljno promišlja o uvoðenju predmeta u sve škole koji bi sustavno obraðivao religiju i etiku u duhu dijaloga i tolerancije.

HRVATSKA

Vjeronauk ima dugu tradiciju u hrvatskim župama i školama. Znanstveno promišljanje o vjeronauku (studij katehetike) postoji još od 19. stoljeæa. Hrvatski katehetièari (struènjaci za vjeronauk) meðunarodno su priznati.
Dolaskom komunizma u Hrvatsku i u cijelu Jugoslaviju 1945. godine, vjeronauk postaje neobvezan predmet, a 1953. potpuno se odstranjuje iz škola. Sav se vjeronauk odvijao samo u župama.
Pored otežavajuæih uvjeta razvija se katehetska (vjerouèiteljska) djelatnost. Pišu se mnoge knjige, organiziraju seminari, osnivaju instituti (npr. poznati Katehetski institut za školovanje vjerouèitelja na Teologiji u Zagrebu).
1979. godine osnovana je katehetska radna ekipa “Symbolon”. Zaslužna je za nastanak izvornih hrvatskih katekizama i udžbenika za vjeronauk (“Pozvani na gozbu”, “Snagom Duha” i dr.). Pripremila je mnogo vrijednih pomagala za rad. Nakana je ostvarivanje kvalitetnog vjeronauka, stvaranje novog govora vjere...
Zahvaljujuæi demokratskim promjenama vjeronauk je šk. god. 1991./92. vraæen u hrvatske škole. Angažirani rad crkvenih katehetskih struènjaka tijekom 20. stoljeæa mnogo je pomogao kvalitetnom povratku vjeronauka.
Ugovorom Hrvatske i Vatikana predviðeno je da se vjeronauk izvodi u osnovnim i srednjim školama dva sata tjedno. Vjeronauk je izboran konfesionalan predmet. Razlikujemo katolièki, evangelièki, baptistièki, pravoslavni, islamski vjeronauk. U srednjoj školi postoji vjeronauku alternativan predmet – etika. Uèenicima je ostavljena sloboda izbora.

IRSKA

U osnovnoj i srednjoj školi postoji konfesionalni vjeronauk. Dio je redovite školske satnice. Crkvena vlast odreðuje sadržaje i programe predmeta.
Opæinske škole moraju predvidjeti mjesto za kapelana koji æe u školi obavljati vjerske obrede.

ITALIJA

Nakon II. svjetskog rata bilo je teško stanje za talijansku katehezu i vjeronauk. Postupno se ostvarivala katehetska obnova.
Danas u Italiji postoji veoma velik broj specijaliziranih èasopisa za vjeronauk. U Italiji se nalaze poznati fakulteti za školovanje vjerouèitelja.
U svim talijanskim školama izvodi se katolièki konfesionalni vjeronauk koji financira država. Moguæe je tražiti izuzeæe. Katolièki vjeronauk mogu pohaðati (ako žele) i uèenici drugih vjeroispovijesti.

LITVA

Poput Hrvatske mladim stanovnicima Litve omoguæeno je pohaðanje konfesionalnog vjeronauka. To znaèi da mogu birati vjeronauk prema izboru, odnosno prema svojoj konfesiji (vjeroispovijesti).
Uèenici u Litvi odluèuju izmeðu konfesionalnog vjeronauka (èak 9 moguænosti – razne religije) i etike (model slièan Hrvatskom primjeru).

NJEMAÈKA

U nacistièkoj Njemaèkoj (1939.-1945. god.) vjeronauk je odstranjen iz svih škola.
Nakon 1945. god. vjeronauk je vraæen u sve škole. Redovit je (obvezan) predmet uz moguænost izuzeæa.
Uèenici u Njemaèkoj vjeronauk mogu birati za završni maturalni rad.
Vjerouèitelj može predavati tek onda kada dobije mandat (ovlaštenje) u ime Crkve od mjesnog biskupa (kao i u Hrvatskoj).
Nekoæ se vjeronauk više uèio uvodeæi u istine vjere, potom istražujuæi Bibliju, pa Crkvu... U današnjem vjeronauku u središtu su interesa pitanja mladih promatrana svjetlom vjere.

POLJSKA

Dolaskom komunizma u katolièku Poljsku 1945. god. vjeronauk je u školama postao najprije neobvezan, a zatim je 1952. god. ukinut. Nastojalo se oslabiti i crkvenu katehezu (vjeronauk u župi).
Cilj je kateheze odgojiti èestite Poljake i zrele kršÃ¦ane. Vjera je uvijek bila dosta jaka. Još u doba komunizma više od 90 % srednjoškolaca pohaðalo je župnu (crkvenu) katehezu.
Krajem godine 1989. demokratskim promjenama u Poljskoj vjeronauk je vraæen u sve poljske škole. Nije obvezan. Uèenici koji žele mogu pohaðati alternativni predmet – etiku.

PORTUGAL

Vjeronauk se u Portugalu izvodi u svim javnim školama jedan sat tjedno. Cilj je vjeronauka povezati vjeru i kulturu, vjeru i konkretan život.

ŠPANJOLSKA

Vjeronauk je u Španjolskoj redoviti i obvezni predmet za sve škole, ali ne i za sve uèenike. Poštuje se vjerska sloboda i pravo na odabir.
Katolièki vjeronauk je predmet kao i svi drugi. Održava se dva sata tjedno u osnovnoj i srednjoj školi. Katolièki vjeronauk u Španjolskoj je temeljni školski predmet.
Vjeronauk u Španjolskoj je konfesionalni predmet što znaèi da je ponuðena moguænost razlièitim religijama da sudjeluju u izvoðenju predmeta. Za one uèenike koji ne žele nastavu vjeronauka postoji moguænost izuzeæa.

ŠVEDSKA

Slièno kao u Norveškoj, u Švedskoj je vjeronauk interkonfesionalan – ukljuèuje opæenito sve religije. Ne opredijeljuje se ni za jednu opciju. Rijeè je o svojevrsnoj religijskoj kulturi. Predmet je obvezan za sve uèenike.

UKRAJINA

U školi vjeronauk službeno nije dio školskog programa. Etika je obvezan predmet. Ipak, katolièki se vjeronauk ostvaruje kao predmet gdje postoji suglasnost izmeðu sveæenika (vjerouèitelja) i školskog ravnatelja.

VELIKA BRITANIJA

Vjeronauk u Velikoj Britaniji jest nekonfesionalan. Tzv. “religious education” neka je vrsta religiozne kulture. Obvezan je i redovni predmet.
Uèenici nerijetko biraju religijsku kulturu kao nastavni predmet za državnu maturu (završni ispit).
Zanimljiva je praksa da svaki dan mnoge britanske škole radni dan poèinju javnom molitvom u kojoj sudjeluju pripadnici razlièitih konfesija (religija).