|
Sv. Blaž ili sv. Vlaho dolazi iz Armenije. Već u ranoj mladosti više je mislio na posvećenje duše nego na užitke ovoga svijeta. Bio je veoma učen čovjek, liječnik i humanitarac. Potpuno se opredijelio za Krista. Kada je narod birao biskupa, odabrao je Blaža. Za rimskog cara Licinija uslijedio je velik progon kršćana. Posebno su na udaru bili pastiri Crkve – biskupi. Blaž je bodrio vjernike da ustraju. Ubrzo je Blaž uhvaćen. Stavljen na teške muke, nije se odrekao svoje vjere. Krvnik mu je godine 317. odrubio glavu. Ta je glava kao dragocjena relikvija godine 972. došla u naš Dubrovnik. Sv. Vlaho, biskup i mučenik Dubrovnik je odabrao Blaža – Vlaha za svoga zaštitnika. Već više od 1000 godina nalazi se pod njegovom zaštitom. Svake godine 3. veljače (na dan svečeve smrti – rođenja za nebo) svečano se slavi festa sv. Vlaha. Nebrojeno mnoštvo vjernika iz Dubrovnika i cijele Hrvatske sudjeluje u svečanoj procesiji. Toga dana u svim crkvama vrši se i obred grličanja, tj. svećenik s dvjema svijećama prilazi vjerniku i izgovara riječi: "Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i od svakoga drugoga zla!" Taj se obred temelji na predaji po kojoj je Vlaho svojom molitvom spasio dječaka kojem je u grlu zapela riblja kost.
Festa Sv. Vlaha u Dubrovniku
Barokna crkva Sv. Vlaha, djelo M. Gropellija, sagrađena je 1714. na mjestu starije gotičke iz 14. st. Crkva ima oblik grčkog križa s kupolom. Ima bogato ukrašeno barokno pročelje, granatirano u četničkoj agresiji godine 1991. i 1992. Iz prvotne crkve sačuvali su se pozlaćeni kip sv. Vlaha s maketom grada u rukama iz 15. st. i kameni kipovi sv. Vlaha i sv. Jeronima. Crkva posjeduje više vrijednih slika i talijansko crkveno posuđe iz 17. i 18. stoljeća. Crkva Sv. Vlaha
Današnja barokna Katedrala Uznesenja Marijina vezana je uz 17. st. Prema nacrtu A. Buffalinija iz Urbina sagrađena je velika trobrodna bazilika s kupolom nad transeptom i pročeljem u stilu baroka. Na glavnom oltaru nalazi se Tizianov poliptih „Uznesenje Marijino“ iz 1552. Uz katedralu je smještena bogata riznica. U njoj se danas čuva oko 150 predmeta (dio lubanje sv. Vlaha iz 12. st., ruka sv. Vlaha iz 13. st. i dr.). Crkva posjeduje i vrijedne slike Bordonea, Padovanina, Palme i dr. Katedrala Uznesenja Marijina
Današnji Dominikanski samostan i Crkva sv. Dominika vezani su uz početak 14. st. Jednobrodna crkva tipičan je primjer propovjedničke crkve. Najstariji dio je peterokutna gotička apsida... Gotički klaustar okružen triforama, građen je sredinom 15. st. U samostanskoj muzejskoj zbirci čuvaju se najvredniji primjerci dubrovačkog i stranog zlatarstva, te zbirka slika i skulptura. Samostan posjeduje zbirku sa 16.000 sv. 
Klaustar i vrt Dominikanskog samostana Na Stradunu nalazi se Crkva sv. Franje Asiškog i Franjevački samostan. Klaustar iz 14. st. smatra se jednim od najvrednijih djela domaće arhitekture. Gradio ga je u prvoj polovici 14. st. Mihoje Brajkov iz Bara spajajući romanički stil s gotičkim. U samostanu se nalazi ljekarna s priborom iz god. 1317. – jedna od najstarijih u Europi. Samostanska knjižnica posjeduje više od 30.000 svezaka, 22 inkunabule, oko 1500 rukopisa, iluminirane korale na pergamentu. Klaustar i vrt Franjevačkog samostana
Benediktinski samostan sagrađen je na otočiću u mljetskom Velikom jezeru. Romanička Crkva sv. Marije, sagrađena u drugoj plovici 12. st., jednobrodna je građevina s vrijednim arhitektonskim i umjetničkim elementima. Na oltaru sjeverne kapele nalazi se pala Marijina uznesenja, a u južnoj kapeli slika sv. Benedikta pred vizijom Marije. Samostan, rijedak primjer romaničkog graditeljstva danas je prelijepa zgrada s klaustrom, terasama, ložom i bremenitom poviješću. Romanička Crkva Sv. Marije, Mljet
|
