Mogućnosti i granice slobode

Kratko predavanje koje je izloženo u temi: „Mogućnosti i granice slobode“ želi na filozofsko-spekulativan način ući u tajnu slobode. Ne želimo davati jednoznačne i površne odgovore, već nastojimo ponirati u dubinu stvarnosti zvane sloboda. Naravno, sloboda u konačnici ostaje nedorečena. Duboko promišljanje slobode može pomoći u novom i drukčijem sagledavanju života sa svim svojim bojama i nijansama...

Unutrašnja sloboda

Čovjek je slobodan ukoliko neki čin ostvaruje ne zbog vanjske prisile ili prijetnje ili nagrade ili kazne, već zbog vlastite, svjesne želje za ostvarenjem tog čina. Središte ljudskog djelovanja čine razum i um, volja i osjećaji. Čovjek može izvana biti neslobodan, a da bude iznutra slobodan (zbog nepokorenog Ja). Razlikujemo unutarnju i izvanjsku slobodu. Sloboda se dijeli obično na slobodu "od" (niječni ili negativni vid slobode) i slobodu "za" (potvrdni ili pozitivni vid slobode). Sloboda "od" više je izvanjska, a sloboda "za" unutarnja kategorija. Obje kategorije usko su povezane i bitne za čovjeka.

Upravljanje sobom i svojim ponašanjem

Ljudsko biće postaje odraslo i zrelo kada može slobodno gospodariti sobom i svojim ponašanjem. Čovjekovim ponašanjem u tome slučaju ne gospodare ni drugi ljudi, ni novac, ni strasti, ni brzina, ni hrana i piće, već samo ona odnosno on sam, čovjek - jedinstven i neponovljiv sada i zauvijek. Prava zrelost i punoljetnost čovjeka vezana je uz spomenuto življenje slobode.

Spoznaja životnih vrijednosti

Čovjek ostvaruje slobodu spoznajom smisla života uopće, spoznajom smisla i svrhe vlastitog života. Življenjem temeljnih vrijednosti (obitelj, zvanje i zanimanje, ljubav, vjera, rad ...) čovjek živi svoju slobodu. Kako shvatiti zrelog čovjeka koji ne zna i ne želi znati zašto živi?

Samoostvarenje

Ostvarenje smisla života jednako je samoostvarenju – ostvarenju svojih najboljih potencijala. Samo je ostvarena osoba slobodna. Ipak, za čovjekovu punu sreću, samoostvarenje i slobodu potrebna je čovjekova usmjerenost k apsolutnoj Slobodi (Bog). Čovjek je zahvaljujući razumu i umu, te svojim osjećajima svjestan vlastite ograničenosti i nemoći da ostvari potpunu slobodu. Nailazi na brojna ograničenja (biološka, psihička, društvena, ekonomska, prostorno-vremenska i sl.). Podložan je prolaznosti i nalazi se stalno u borbi za bolji život. Put prema sreći i istinskoj slobodi nerijetko prelazi ljudske okvire i približava se apsolutnoj Slobodi i Sreći.

Sloboda stvaranja (Bog Otac)

Bog je jedini među svim bićima cjelovito slobodan (apsolutna Punina) i savršen. Bog stvaranjem niti što dobiva niti što gubi. To izriče koliko je Bog uložio u čovjeka - Puninu svog Božanstva stvarajući ga na svoju sliku. Čovjek predajući se Stvoritelju sudjeluje u njegovoj stvaralačkoj slobodi. (Biva to slobodniji što je ovisniji o Bogu.)

Sloboda od grijeha i smrti; sloboda za novi život (Isus Krist)

Krist Gospodin svojim Utjelovljenjem, Mukom, Smrću i Uskrsnućem oslobodio je čovjeka duhovne moći zla i smrti te mu darovao novi, vječni život. Čovjek je po Kristu i njegovom spasenju postao slobodan od sebičnosti, oholosti, mržnje, osvete, straha za slobodu ljubavi, služenja, vjere, radosti novog stvaranja.

Svjedočenje u slobodi (Duh Sveti)

Kristovo otkupiteljsko otajstvo koje omogućuje slobodu ostvaruje se po članovima Crkve djelovanjem Duha Svetoga. Duh Sveti snaga je neizrecivog jednog i jedinog Boga koja mijenja čovjeka božanskom snagom. Mnoge ljudske slabosti, nemoći i ovisnosti izlječive su djelovanjem onoga koji nas dariva slobodom djece Božje.