Nakon židovstva i kršćanstva u 7. stoljeću pojavljuje se najmlađa jednobožačka religija – islam. Riječ „islam“ je arapska riječ i označava „predanje Bogu“. Iz te je riječi izvedena riječ „musliman“ za pripadnika spomenutoj vjeri...
Domovina islama je Arapski poluotok, stepsko područje. Ondje je prije Muhameda, osnivača islama, vladao politeizam sa starinskim kultovima. Od božanstava se isticao Alah kao bog neba i kiše. U Meki se štovao Hubal. Poznato svetište u Meki bila je Kaaba (Ćaba) s crnim meteoritom.
Muhamed je rođen oko 570. godine nakon Krista u Meki. Rano je izgubio roditelje. Poput većine svojih svojih zemljaka posvetio se trgovini. U Siriji je došao u doticaj s kršćanima. Često se povlačio u brda i promišljao. U dobi od oko 40 godina doživio je poziv za proroka. Prema islamskoj predaji, Muhamed je imao viđenje u špilji na brdu Hira u blizini Meke. Predaja to viđenje opisuje riječima nebeskog lika – anđela Gabrijela. Objave su se nastavile kroz više od deset godina. Supruga Kadidža i trgovac Abu Bekr i zet Ali bili su prvi učenici.
622. godine Muhamed je sa svojih 60-tak pristaša pronašao utočište u gradu Jatribu. Učinio je „raskid“ sa svojim sunarodnjacima koji u Meki nisu zbog materijalizma i politeizma bili isprva otvoreni novom nauku. Taj se događaj na arapskom zove „hidžra“ i označava početak islamskog računanja vremena. Grad Jatrib po Muhamedu je dobio ime „Grad proroka“, Medina.
630. godine preuzeta je Meka. Očišćeno je svetište u Meki i postalo je svetište nove religije. Muhamed nije ostavio sina, a njegove su objave govorile da je on posljednji od proroka. Krug prorokovih suradnika, nakon njegove smrti 632. god., izabrao je Abu Bekra, najstarijeg Muhamedova prijatelja za prvog kalifa. Za širenje islama u arapskom obilježju posebno su zaslužni Omejevići. Već početkom 8. stoljeća islam je stigao do Španjolske na Zapadu i Indije na Istoku. Danas broji više od milijardu vjernika diljem svijeta.
Sveta knjiga muslimana jest Kuran što u prijevodu znači „čitanje“. Pisan je još za prorokova života. Sastoji se od 114 poglavlja ili sura. U islamskim se zemljama sure čitaju prema imenima, a ne prema brojki. Pojedina rečenica u Kuranu naziva se ajet, što znači „znak“, jer je Muhamed te retke predočavao kao božanske čudesne znakove. Za pobožne muslimana Kuran je neprevarljiva riječ Božja, koja je preko Muhameda objavljena u arapskom jeziku. Kuran smiju dotaknuti samo ritualno čisti, a njezino je recitiranje najuzvišeniji posao. Za muslimana je nezamislivo predvoditi Kuran na bilo koji od jezika. Stil je prema islamskom shvaćanju neprevediv. Sadrži nadčovječansku ljepotu i neslućene božanske tajne.
Islam priznaje mnoge biblijske proroke, među njima i Isusa (arap. Isa). I Židovi i kršćani dionici su božanske objave, ali je konačna objava došla po Muhamedu. Muslimani priznaju Isusovo uzašašće, ali ne i smrt na križu i njegovo božanstvo. Kuran priznaje Isusovo djevičansko rođenje. On je Riječ koju je Bog stavio u Mariju.
Središnja je misao (vjeroispovijest) islama vjera u Alaha kao jednoga Boga: „Nema Boga osim Alaha, a Muhamed je Alahov poslanik“. U Kuranu se manje ističe ljubav prema Bogu, a više se traži poniznost, zahvalnost, poslušnost. Od moralnih zahtjeva traži se za vjernike: spremnost na pomirenje, praštanje i davanje milostinje. Zabranjeno je uživati vino, svinjetinu te kockati se. U središtu su učenja – pet stupova islama: vjeroispovijest, molitva, post, milodari, hodočašće (hadž).
Molitva se obavlja pet puta dnevno. Prva molitva se čini za sunčeva izlaska, druga u podne, treća poslije podne, četvrta pri zalasku sunca, peta u kasno povečerje pri nastupu mraka. Položaj tijela uvijek je usmjeren prema Meki. Za molitvu se ne traži posebna odjeća i mjesto, osim da navedeno bude čisto. Na molitvu u određeno vrijeme s minareta džamije poziva za to određeni službenik – mujezin. Obveza je svakog muškog zdravog i punoljetnog muslimana da sudjeluje petkom na podnevnoj molitvi u džamiji. Zato se petak kod muslimana naziva „dan zajedničkog sastanka“.
Posebne su lijepe i zadivljujuće velike džamije. Neke su poput one u Samarri (9. st.) imale 25 lađa a mjesta za 100.000 ljudi. U predvorju se nalazi zdenac za pranje. Mala niša u zidu pokazuje smjer prema Meki. Propovjedaonica je izrađena od drveta. Kroz mala vrata propovjednik se penje po uskim stubama. Izrezbareni stalak za Kuran, odvojeno mjesto za vladara. Slika nema, ali je zato bogata ornamentika, beskrajno ispreplitanje listova u geometrijskim figurama (dekoracija). Ne prikazuje se prorokova slika.
Davanje milodara (zakat) je točno određen porez za razliku od milostinje. Ulazi u važnu dužnost stupova koje čine islam. Ima višestruko korisnu ulogu. Osobito je poznat zakat prigodom svečanosti na dan prekida ramazanskog posta. Ako se zakat pravilno provodi, kao pravedno oporezivanje bogataša i zbrinjavanje siromaha, može imati veliko socijalno značenje.
Pod kršćanskim utjecajem izabrao je Muhamed mjesec ramadan (turski ramazan) kao vrijeme posta jer mu je u tome mjesecu u noći objavljen Kuran. Ne smije se ništa jesti, piti, mirisati, ni pušiti od izlaska do zalaska sunca, a noću je dopušteno. Za pravilno obdržavanje posta potrebno je točno poznavanje islamskog kalendara. Islamska godina 11 dana zaostaje za sunčevom. Ima 12 mjeseci, šest po 29 i šest po 30 dana. Zato ramazanski mjesec posta može pasti i u tople dijelove godine. Pored toga za posta se danju ne smije popiti ni kap vode. Nakon večernje molitve slijedi čitanje Kurana.
Prihvaćanje hodočašća (hadž) u Meku je jest sjećanje na Muhamedovu pobjedu islama nad poganskim Mekancima. Glavno svetište u Meki je Kaaba gdje je crni kamen, na kojem se prema vjerovanju, vidi otisak Abrahamove noge. Kaaba navodno potječe od samog Adama. Abraham ju je nakon potopa obnovio. Na hodočašće u Meku je obvezan poći svaki punoljetni musliman jednom u svome životu. Odmah nakon dolaska u Meku hodočasnik sedam puta optrčava Kaabu, triput brzo, a četiri puta polagano. Svaki put kad prođe kraj crnog meteoritskog kamena stane da ga poljubi ili barem dotakne.
Pitanja i zadaci:
- Što znače riječi „islam“ i „musliman“?
- Opiši u kratkim crtama, kada je i kako nastao islam.
- Koliko na svijetu ima muslimana?
- Opiši u kratkim crtama, pet stupova islama.
- Što Kuran govori o biblijskim likovima Starog i Novog zavjeta?
- Što je slično a što različito između muslimana i kršćana?
- Koji su putovi dijaloga između kršćana i muslimana (vlastito mišljenje)?
„Vjerujem u Alaha i njegove anđele,
njegove knjige i njegove poslanike,
u Sudnji dan, uskrsnuće poslije smrti,
Alahovo predodređenje – kako dobro, tako i zlo –
u sud, tezulju, raj i pakleni oganj – to je istina.“
(obrazac islamske vjeroispovijesti)