Židovstvo ili judaizam jest najstarija jednobožačka (monoteistička) religija na svijetu. Počeci židovskog naroda sežu oko 1300 god. pr. Kr. Židovstvo kao vjera veže se uz 7. st. pr. Kr. u vrijeme babilonskog sužanjstva. Židovstvo nema utemeljitelja. U konačnici to je sam Svevišnji Bog. Od važnih likova koji stoje u temeljima judaizma svakako treba spomenuti Abrahama, Mojsija i Davida. Židovstvo je bilo izvor nastanka kršćanstva i islama. Izrazi iz katoličke liturgije: „hosana“, „aleleluja“, „amen“, „kalež“ i dr., dolaze iz židovske religije.
Abraham i Božji anđeo
Sinajsko gorje – mjesto Božje objave
Mojsiju i Izraelu
U središtu židovske vjere nalazi se duboko uvjerenje da je jedan i pravi Bog odabrao Izrael za svoj odabrani narod, koji će mu vjerno služiti. Bog je prema usmenoj i pisanoj predaji sklopio Savez na Sinaju s tim narodom. Obećao mu je zaštitu i blagoslov uz obvezu čuvanja Saveza. Buduća sreća i mir židovskog naroda ovisit će o vjernosti Savezu – uzajamnom Ugovoru. Razna progonstva, stradanja, izbjeglištvo posebni su trenuci kada se preispituje vlastiti odnos prema Bogu, prema Savezu, prema svome narodu.
Židovstvo je u povijesnom smislu počelo s praocem Abrahamom kojega je Bog poslao u nepoznato, obećavši mu brojan narod, bude li živio u vjeri zadanoj riječi. Abrahamovi nasljednik bio je Izak, a Izakov Jakov. Jakov (Izrael) je imao dvanestoricu sinova od kojih potječe dvanaest izraelskih plemena. Nakon višestoljetnog ropstva u Egiptu, Bog sabire (okuplja) dvanaest plemena u jedan narod – Izrael. Središnji je događaj izlazak iz egipatskog ropstva i sklapanje Saveza na Sinaju.
Mojsije blagoslivlje snagom Božjom
Mojsije u Božjoj službi
spašavanja naroda u nevolji
Čudesni izlazak iz egipatskog ropstva s mnoštvo popratnih znakova, prijelaz preko Crvenog mora bili su uvod u veličanstveni događaj na Sinaju. Bog preko Mojsija daje svome narodu Deset riječi (Dekalog) – Deset zapovijedi za sretan i blagoslovljen život naroda i pojedinaca. Nažalost, odabrani narod nije uvijek bio vjeran riječi. Gospodin je preko svojih proroka korio, hrabrio, poticao, učio svoj narod mudrosti i vjeri.
Narodu je obećan Pravednik – Mesija, čijim će dolaskom biti uspostavljena nova pravednost, ispunjena obećanja. Stoljeća su prolazila. Mesijanska svijest i nada sve je više rasla (mesijanizam). Javljali su razni pojedinci koji su tvrdili da su obećani mesije. Većina ih judaista nije prihvatila kao ni Isusa iz Nazareta. Neki još uvijek čekaju Mesiju. Kršćani su u Isusu prepoznali obećanog Mesiju (Krista) koji je došao okupiti ljude iz svih naroda svijeta u novi narod Božji.
Krist (hebr. Mesija)
Detalji iz judaističke gastonomije
Najveći židovski blagdan je Pasha kada vjerni judaisti slave izlazak svog naroda iz ropstva. Pasha u prijevodu na hrvatski jezik znači „prijelaz“. Židovi na blagdan Pashu imaju poseban jelovnik s bogatom simbolikom. U središtu blagdanskog stola jest janje od godinu dana, gorko zelje i beskvasni kruh. Beskvasni kruh podsjeća na žurbu kojom su Židovke pripremale kruh prigodom bijega u slobodu. Gorko zelje podsjeća na gorčinu ropstva, a janje je bila žrtvena životinja – sinonim nevinosti i blagosti. Za kršćane je Pasha – Krist. Krist je Janje koje daje život za sve ljude. Krist je „prijelaz“ iz smrti u život (Uskrs). Židovi slave Pashu, a kršćani Uskrs.
Osim Pashe u judaizmu je važan blagdan Pedesetnica. Pedeset dana nakon Pashe judaisti svečano slave sklapanje Saveza na Sinaju u kojem nastaje narod Izrael. Radi usporedbe, kršćani pedeset dana nakon Uskra slave događaj Pedesetnice – Duhove, silazak Duha Svetoga na apostole, kojim nastaje novi narod Božji – Crkva.
Jeruzalem – središnje mjesto židovstva
Menora – osmerokraki svjećnjak
Negdje u vrijeme kršćanskog Božića, židovski vjernici slave Hanuku – blagdan posvećenja ili obnove hrama. Židovska nova godina – Roš-ha-šana pada krajem rujna ili početkom listopada. Novom godinom vjernici se spominju stvaranja svijeta i Božjeg suda. Deset dana ispituju svoju savjest u molitvi i kajanju. Židovi prakticiraju umočiti jabuku u med i jedni drugima čestitati novu godinu.
Najsvetiji dan u židovskoj godini jest Dan pomirenja – Jom kipur. To je zaključak pokajanja koje je započelo Novom godinom. Toga dana vjernici puno mole, poste i javno priznaju svoje grijehe, nose bijelu odjeću. Na kraju toga dana smatraju se duhovno preporođenima. Židovi danas više nemaju hrama. Svoje molitve osim u obitelji, obavljaju u sinagogama (subotom).
Menora i Davidova zvijezda – trokut prema gore označava čovjekovu ljubav prema Bogu a trokut prema dolje – Božju ljubav prema čovjeku
Židovska Biblija koju kršćani zovu Stari zavjet dijeli se na tri dijela: Tora, Proroci i drugi sveti spisi. Tora ili Zakon se odnosi na prvih pet knjiga Biblije (Petoknjižje). Glavno dijelo židovske literature poslije Biblije jest Talmud koji se sastoji od dvije skupine spisa – Mišne i Gemare.
Židov je obvezan moliti u određena vremena, npr. ujutro, u podne i navečer. Jednako se traži da se moli u kući, kao i u sinagogi. Molitva se traži prije i poslije jela, pri rođenju, obrezanju, vjenčanju, u bolesti, kod smrti i na putovanju. Svaki odrasli Židov obvezan je recitirati molitvu Š(e)ma (Čuj, Izraele) svaki dan ujutro i navečer. U njoj se nalazi prvi zapovijed – ljubav prema Bogu.
Židovsko pismo na hebrejsku jeziku
svečano se čita zdesna na lijevo
Zid boli u Jeruzalemu podsjeća na
negdašnji veliki Hram i
vrijeme razoranja Jeruzalema
iz doba Rimljana
Židovska se vjera konkretizira u vršenju 613 zapovijedi, od kojih 248 određuju što se treba činiti, a 365 što se ne smije činiti. U 365 zabrana nalaze se i zabrane nekih jela, socijalni zakoni, zakoni o braku i spolnosti. Zakoni o hrani strogo dijele meso od mliječnih jela. Zabranjeno je konzumirati neke vrste hrane, npr. svinjetinu i rakove. U središtu etičkog vladanja jest poštivanje subote (šabata) – svetoga dana u tjednu. Subota zahtijeva potpuno mirovanje, službu Božju i vjerska slavlja u kući. Subota počinje počinje nakon zalaska sunca u petak. Domaćica pali svijeće i izgovara blagoslovnu molitvu. Nakon molitve u sinagogi, domaćin u subotu izgovara blagoslov nad kruhom i vinom. Potom slijede svečani obroci.
Nakon razorenja Hrama u Jeruzalemu 70. g. po Kr., sinagoge su glavna molitvena mjesta okupljanja vjernika. Sinagoge su uvijek okrenute prema Jeruzalemu...
Židovi broje godine od stvaranja svijeta. To je za njih 3760. g. pr. Kr. Ako zbrojimo godine, dobivamo podatak da je 2007. godina židovska 5767. godina.
Unutrašnjost židovske sinagoge
Pitanja i zadaci:
- Što je središnji događaj u povijesti židovske vjere i naroda?
- Što je Savez i u čemu je njegova važnost?
- Tko je utemeljitelj, a tko su glavni likovi iz židovske povijesti?
- Što označava mesijanizam(vlastita definicija)?
- Što se slavi na Pashu?
- Što se slavi na Pedesetnicu?
- Kako Židovi proslavljaju Novu godinu?
- Koji su važni spisi židovstva?
- Kako vjerni Židovi mole?
- Koliko u židovstvu ima zapovijedi (propisa i zabrana)?
- Što zapovijedi propisuju o suboti?
Ljubav prema Bogu - srž Zakona
4Čuj, Izraele! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan! 5Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom! 6Riječi ove što ti ih danas naređujem neka ti se urežu u srce. 7Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediš u svojoj kući i kad ideš putem; kad liježeš i kad ustaješ. 8Priveži ih na svoju ruku za znak i neka ti budu kao zapis među očima! 9Ispiši ih na dovratnicima kuće svoje i na vratima svojim!
10A kad te Jahve, Bog tvoj, dovede u zemlju za koju se zakleo tvojim ocima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će je tebi dati - u velike i lijepe gradove kojih nisi zidao; 11u kuće pune svakog dobra kojih nisi punio; na iskopane čatrnje kojih nisi kopao; u vinograde i maslinike kojih nisi sadio - i sit se najedeš: 12pazi da ne zaboraviš Jahvu koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. 13Boj se Jahve, Boga svoga; njemu iskazuj štovanje; njegovim imenom polaži prisegu. 14Ne idite za drugim bogovima između bogova drugih naroda što su oko vas. 15Jer je Jahve, Bog tvoj, što stoji u sredini tvojoj, ljubomoran Bog; gnjev bi Jahve, Boga tvoga, usplamtio protiv tebe i istrijebio te sa zemlje. 16Ne iskušavajte Jahvu, Boga svoga, kao što ste ga iskušavali kod Mase. 17Točno vršite zapovijedi Jahve, Boga svoga, upute njegove i zakone njegove koje je izdao. 18Čini što je pravo i dobro u očima Jahve da ti dobro bude i da se domogneš dobre zemlje za koju se Jahve zakleo tvojim ocima 19da će iz nje protjerati sve tvoje neprijatelje ispred tebe; tako je obećao Jahve.
Pouka djece
20A kad te sutra zapita tvoj sin: što su te upute, zakoni i uredbe što ih je Jahve, Bog naš, vama propisao - 21kaži svome sinu: 'Bili smo faraonovi robovi u Egiptu, ali nas je Jahve izveo iz Egipta jakom rukom. 22Na naše je oči Jahve učinio velike i strašne znakove i čudesa protiv Egipta, protiv faraona i protiv svega doma njegova, 23a nas je odande izveo da nas dovede i dade nam zemlju koju je zakletvom obećao ocima našim. 24I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vršimo u strahopoštovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da živimo kao što je to danas.'
25Naša će, dakle, pravednost biti: držati i vršiti sve ove zapovijedi pred Jahvom, Bogom našim, kako nam je naredio.
(Biblija, Pnz 6,4-25)