BUDIZAM

Budizam je najviše zastupljen na području Cejlona, Burme, Tajlanda, Kambodže, Tibeta, Južne Mongolije, Kine, Japana i Vijetnama. Premda budizam ubrajamo također među religije, upitno je, koliko se radi doista o religiji. Budizam je više filozofija i umijeće života nego vjera u neko nadzemaljsko biće kojem bi se obredima iskazivalo štovanje. Za budiste je važniji čovjekov dobar moralni život u pravoj mudrosti nego pobožnost Bogu ili bogovima.

Za razliku od hinduizma, budizam ima svoga začetnika. Osnivač budizma jest Siddharta Gautama. Rođen je oko 8. travnja 450. g. pr. Kr. na pola puta između Gangesa i Himalaje u bogatoj obitelji. Tražeći smisao života s 29 godina pobjegao je iz palače, napustivši ženu i dijete i nastanio se u šumi. Obrijao je glavu, obukao žuto odijelo pustinjaka i šest godina tražio rješenje problema patnje. Provodio je strogi isposnički život. Veoma je smršao. Htio je doći do smisla života.

Nekoć u bogatstvu nije pronašao smisao života, a nije ni sada u potpunom siromaštvu došao do njega. Uvidio je da stroga askeza ne dovodi do cilja, pa ju je napustio. Jedne je noći sjeo ispod stabla i odlučio ne maknuti se odande dok ne dobije odgovor na svoje pitanje. 49 je dana meditirao i napokon je jedne noći mjeseca svibnja za punog mjeseca došao do prosvjetljenja. Shvatio je razlog patnje, smrti i ponovnog rađanja. Otada se naziva Buda što znači prosvjetljeni. Imao je 35 godina kada je doživio prosvjetljenje.

Četrdeset pet godina Buda je propovijedao svoj nauk okupljajući oko sebe sljedbenike. Umro je u dobi od 80 godina za punog mjeseca. Sav nauk koji ima više obilježja može se sažeti u četiri plemenite istine: a) ljudska bol je sveopća (svi ljudi trpe bili bogati ili siromašni), b) uzrok boli je u požudi (požuda shvaćena kao strast za novcem, užicama, hranom, porocima...), c) bol se može prevladati (postoji mogućnost promjene), d) bol se prevladava pomoću osmerostrukog plemenitog puta.

Osmerostruki plemeniti put uključuje:

a) pravi govor,

b) pravo djelovanje,

c) prava sredstva za uzdržavanje,

d) pravi napor,

e) prava pažnja,

f) prava meditacija,

g) prave ideje,

h) prave misli.

Želi se postići sredina između robovanja strastima i stroge askeze (pokore). Budisti vjeruju da postoji stanje gdje se uživa potpuna radost, sreća i mir, a to je nirvana. Smisao života za pripadnike budizma jest postići nirvanu. Nirvana je oznaka svojevrsnog raja kakvome teže budisti.

Nirvana označava potpuno ugasnuće svih želja, strasti, misli, ideja. Nirvana označava također nestanak želje za životom i smrću, potpuno ništavilo. Svi ju mogu postići ako to doista žele, premda se radi o malom broju ljudi. Nakon smrti nirvana se nastavlja na način pari-nirvane (konačnom stanju nirvane). U pari-nirvani osobnost je po smrti nestala i prešla je u stanje apsolutnog blaženstva i najveće sreće. Ipak, i budisti vjeruju u ponovna rađanja ovisno o karmi (zasluzi odnosno krivnji).

Pitanja i zadaci:

1. Kako shvatiti tvrdnju nekih da je budizam – ateistička religija?
2. Koje su najvažnije pojedinosti iz života osnivača budizma?
3. U čemu se sastoji prosvjetljenje?
4. Što je najvažnije što vjeruju budisti?
5. Koji je smisao života pripadnika budizma?
6. Što je nirvana, a što pari-nirvana?

Živimo radosno, u ljubavi živimo s onima koji mrze!
S ljudima koji mrze, živimo u ljubavi.
Živimo radosno, u zdravlju živimo s onima koji su bolesni.
S ljudima koji su bolesni, živimo u zdravlju.
Živimo radosno, u miru živimo s onima koji se bore!
S ljudima koji se bore, živimo u miru.
Živimo radosno, radosno živimo iako ništa nemamo!
Radosno živimo kao duhovni svjetla!
Mržnja postiže pobjedu, jer je pobijeđeni nesretan.
Onaj koji se odrekne pobjede i poraza, taj postaje radostan.

(budistički tekst)